21. ožujka obilježavamo Svjetski dan šuma.
Šume se često od milja nazivaju „zelenim tvornicama“ jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima toplinu i zaštitu. Dom su mnogim živim bićima kojima, uz sve navedeno, daju i hranu.
Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se 47 % kopnene površine države. Od toga je 78 % u vlasništvu RH, a 22 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika.
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski, na temelju Šumskogospodarskih osnova područja koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak. Baš zbog toga, u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža i povećava šumski fond.
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od sjevera do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko – šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, te ima pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama rastu brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora – smeđi medvjed, vuk i ris – i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume.
